Nigde bez osiguranja
- 24.05.2013
- Izvor: Danas
- Isečci iz novina (1)
Sezona godišnjih odmora počinje od narednog meseca, što pored... Više o tome
Za
kredite u dinarima maksimalan iznos je 1,5 milion
dinara s rokom otplate do 60 meseci, uz jednokratne
troškove obrade od jedan odsto iznosa kredita koje
plaća korisnik kredita.
Obećani subvencionisani krediti građanima za
unapređenje energetske efikasnosti stanova i kuća po
svoj prilici mogli bi krenuti sledeće nedelje. Kako
"Dnevnik" saznaje, ove nedelje će Ministarstvo za životnu
sredinu i prostorno planiranje potpisati ugovor s 11
banaka koje su se odazvale na poziv, između kojih će
građani birati najpovoljniju.
Ministarstvo životne sredine, rudarstva i prostornog
planiranja je, u saradnji s Republičkim fondom za
zaštitu životne sredin, izdvojilo 300 miliona dinara
za unapređenje energetske efikasnosti u stanovima i
kućama, plus milijardu za objekte javne namene. Tim
parama će država subvencionisati kamate na kredite
koje će odobravati izabrane poslovne banke, kojima će
građani, korisnici kredita, dostavljati zahteve s
dokumentacijom za odobravanje zajmova.
Dogovoreno je da valuta kredita može biti dinarska ili
EUR. Za kredite u dinarima maksimalan iznos je 1,5 milion
dinara s rokom otplate do 60 meseci, uz jednokratne
troškove obrade od jedan odsto iznosa kredita koje
plaća korisnik kredita. Fond će subvencionisati kamatu
obračunatu po kamatnoj stopi od deset procenata na
godišnjem nivou i banci uplatiti unapred za ukupan period
otplate kredita.
Maksimalan iznos kredita u evrima je 15.000 evra, s rokom
otplate do 120 meseci i minimalnim učešćem korisnika
kredita od 30 procenata vrednosti projekta. Troškove
obrade kredita snosi korisnik zajma i oni ne mogu biti
veći od 0,5 odsto jednokratno od iznosa kredita. Fond će
subvencionisati iznos kamate obračunate po kamatnoj
stopi od pet procentnih poena na godišnjem nivou od
odobrenog iznosa kredita i platiti banci unapred za
ukupan period otplate kredita u dinarskoj
protivvrednosti. Banke imaju mogućnost da pojedinačno
utvrđuju uslove obezbeđenja, minimalni rok otplate,
kamatnu stopu i druge bitne elemente otplate kredita
koji nisu utvrđeni javnim pozivom.
Koliko će građana uspeti da obnovi spoljnu stolariju,
ugradi energetski efikasnije peći, kotlarnice ili
postavi solarne sisteme, zavisi od iznosa kredita koji
budu tražili od banaka. Međutim, koliko god mali iznos
da traže, sekretar Udruženja za građevinarstvo u
Privrednoj komori Srbije Goran Rodić smatra da će se
poboljšati toplotna izolacija u veoma malom broju
stambenih objekata jer bi čak oko 1,3 milion stanova u
Srbiji trebalo da se rekonstruiše, za šta je neophodno
čak pet milijardi evra! Ali, dobro je da se posao bar
počne.